Plava crta
Ponedjeljak, 20.11.2017.

Facebook Facebook

Share
Like

Riječ  askeza potječe od grčke riječi  askeo, a znači  raditi svojski, vježbati se, naprezati se u nekoj gimnastičkoj vještini ili u postizanju neke kreposti. Askezu trebamo shvatiti kao sredstvo da bi se postigao jedan veći cilj: da postanemo poravnani putovi za Božji dolazak.

U Svetom pismu ne nalazimo riječ  askeza, čak ni ideju o sustavnom trudu da se postigne neki cilj. No, često nailazimo na pojam napora u duhovnom i moralnom životu.

Promatrano s gledišta same osobe, tj. analizirajući psihološke pokretače, askeza ima dvostruk izvor: doživljaj svetosti Boga i doživljaj vlastite grešnosti. Doživljaj svetosti Boga potiče čovjeka na rad da se biološke i nagonske snage usklade sa snagama i težnjama duhovnog ja. Sama težnja svetosti upućena je Bogu, ima za svrhu takav svijet koji je doživljaj kao svijet čistoće i slobode od materijalnog svijeta.

Iskustvo grijeha drugi  je izvor, tj. pokretač  askeze. Grijeh se doživljava kao konkretan, pojedinačan slučaj grešnosti osobe i kao grešnost svijeta. Religiozna duša nalazi granice i nesavršenost svuda oko sebe.Doživljaj grijeha nije  nije samo osjećaj, u njemu ima i intelektualnog elementa: spoznaja da je svijet odvojen od svojega izvora.

Nešto se zbiva unutar i iznad čovjeka neovisno o njegovim željama, pa je stoga potreban ogroman napor, snaga i odricanje da bi se postiglo bilo što u skladu s višim potrebama i težnjama. Ljudi nerado prihvaćaju činjenicu da smo svi grešni i da je grijeh uvreda nanesena Bogu. Postoji čitav niz teorija koje pokušavaju objasniti osjećaj grešnosti na prirodan način, ili da ga proglase bolesnom pojavom.

Neke od teorija su:

1.Biološka teorija – tvrdi da osjećaj nezasitnosti nagona i potreba izaziva posebno nezadovoljstvo tim stanjem. No ta je teorija netočna jer kad bi bilo tako, i životinja bi imala osjećaj grijeha, i to jači od čovjeka jer je više nagonsko biće nego je to čovjek.

2.Intelektualističke teorije – žele svesti grijeh na neznanje. Ovu teoriju obara činjenica da postoji neslaganje između intelekta i volje. Ovo je Pavao snažno izrekao: “Vidim što je dobro, a ipak ga ne činim”.

3.Teorija sebičnosti – smatra da se grijeh rađa iz straha za vlastitu sudbinu. Da sebičnosti ima, to ne treba dokazivati, ali ona se javlja već kao posljedica grijeha.

4.Behaviorizam – predlaže hipotezu  da je osjećaj grijeha posljedica društveno neprihvaćenog ponašanja. Međutim, osjećaj grešnosti nije razmjeran ponašanju, nego motivima i pobudama.

5.Psihoanaliza – grijeh tumači kao posljedicu potiskivanja i trauma iz ranog djetinjstva. No, to nije tako jer svoju grešnost osjeća i najzdraviji čovjek, i upravo taj osjećaj dokazuje da je osoba zdrava i normalna.

Ponedjeljak, 20.11.2017.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
16
sij.
2018

Pjesma nad pjesmama

„Pjesma nad pjesmama“ poetsko je djelo stare hebrejske književnosti koje je uvršteno u biblijski kanon….

Plava crta
13
sij.
2018

Bog zaista sluša, čuje i brine se za mene

Hvaljen Isus i Marija! Želim posvjedočiti kako je Bog uvijek uz nas, čak i kada…

Plava crta
17
pro.
2017

Znaš li kopati vrt?

Na zadnjem vjeronauku, u ovoj kalendarskoj godini, razmatrali smo sljedeći stih Pjesme nad pjesmama: „-…

Plava crta
10
pro.
2017

Činim nešto novo!

Danas radim nešto novo! Jako sam sramežljva, ali uz to vesela i razgovorljiva. Majka sam…

Plava crta
DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.