Plava crta
Utorak, 11.07.2017.

Facebook Facebook

Share
Like

Sv. Benedikt (480-547) osnivač je zapadnoeuropskog monaštva, tj. benediktinskog reda.

Prvu redovničku obitelj osnovao je na brdu Monte Cassino u južnoj Italiji, bio joj je prvi opat i sastavio regulu (pravilo) za monahe.

Benediktinci

Red se raširio po čitavoj Europi i postao glavni nositelj zapadnoeuropske kulture u srednjem vijeku. U reguli monaškoga života stoje molitva, načelo rada i kolektivnog života i posjedovanja. Neke njihove opatije su njegovale glagoljaško bogoslužje i književnost te su mnogo utjecali na razne grane kulture i civilizacije kod nas (klesali su Bašćansku ploču).

Benediktinci u Hrvatskoj

Benediktinci se rano šire, osobito uz jadransku obalu (u hrvatskim krajevima u 13.st. postoji stotinjak njihovih samostana).

Benediktinska regula

Pisana je glagoljicom u muškoj opatiji sv. Kuzme i Damjana u Tkonu na otoku Pašmanu u posljednjoj četvrtini 14.st. (predložak joj je još stariji o čemu svjedoče ostatci starijeg jezika i starije glagoljske grafije). Rukopis se danas nalazi u HAZU, a izdali su ga Armin Pavić u Starinama VII (1875.) i Ivan Ostojić u Benediktinci u Hrvatskoj, sv. III (Split, 1965.)

Početak regule i prologa svetoga Benedikta opata (lat. Incipit prologus regulae)

Sv. Benedikt u prologu uzvisuje Isusa Krista i priziva nas da mu se priklonimo i da molitvom počnemo vršiti dobra djela jer on na vječnu muku predaje one koji ga ne ljube, dok drugi idu u vječnu slavu.

Autor: Maja Crnković

Utorak, 11.07.2017.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka
DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.