Naučili smo na dobit. Draga nam je pohvala. Želimo da naš trud poslodavac nagradi, da nas primijeti i da nas odlikuje. Laktaši su u tomu najspretniji i najjači. Od malih nogu radimo samo ono što je nam isplativo. Grozno reagiramo kada se događa nepravda. No, ta je nepravda često izazvana našom sebičnom karijerom i željom za ljudskim uspjehom. Krik bunta se događa u materijalističkoj mašti jer nam je važan samo naš uspjeh. Što je za nas uspjeh? Imati, pobijediti, nadjačati protivnika i suparnika – svoga bližnjega? To nije uspjeh. To je logika svijeta.
Što bi se dogodilo kad bi u sve poslovne i međuljudske odnose primijenili Božju logiku? Prije nego što si odgovorimo na to pitanje, trebamo vidjeti kakav je Bog. Trebamo ga okusiti u biblijskim tekstovima i u svome životu. Bog nije pristran (Rim 2,11), hoće da svi budu sveti kao što jest On svet (1Pt 1,16), da svi budu savršeni kao što je On savršen (Mt 5,48), da budu milosrdni kao što je On milosrdan (Lk 6,36). Bog želi da svi budu jedno kao što je On jedno (Iv 17,21) i da se svi vole kao što on voli svakoga u svome Sinu Isusu Kristu (Iv 15,9). On želi da svi ljudi budu radosni radnici u njegovu vinogradu i da se svi spase (1Tim 2,4). U njegovu vinogradu nema mjesta za ljubomorne i za laktaše. Ondje se nitko ne natječe jer Božje oko gleda s visoka u svako ljudsko srce (1Sam 16,7). Svatko dobiva istu plaću – spasenje (usp. Mt 20,1-16). Bog je bogat dobrotom. On je milostiv i milosrdan. Blizu je svakome koji zaziva njegovo Ime (Ps 145).
Božja logika je drukčija od ljudske: „Moje misli nisu vaše misli i puti moji nisu vaši puti!“ (Iz 55,8) Čovjek se ne spašava po djelima Zakona, svojom ljudskom snagom, nego vjerom u Isusa Krista (Rim 3,21-31; Gal 3,11). Najveći ljudski uspjeh je vječna radost – spasenje. Ono je ponuđeno svim ljudima u svakom trenutku njihova života, bez obzira na prošlost. Zato prorok Izaija poziva da čovjek traži Boga dok ga može naći i da ga zove dok je on blizu (Iz 55,6). Spasenje, dakle, nije rezervirano isključivo za Izabrani narod ili neku religijsku elitu, nego je ponuđeno svakom čovjeku: siromahu i bogatašu, ateistu i vjerniku, ciniku i znanstveniku bez obzira na životnu dob ili trenutak obraćenja. Možda neke kršćane zbunjuje ta logika. Ne slažu se s tim da danas tobože netko od novih obraćenika zauzima njihovo mjestu u crkvi. Tužni su zbog toga i razočarani. Ljutito promatraju crkvena vrata. Božja logika je zbunjivala i farizeje. Zato je Isus svima ispričao prispodobu o radnicima u vinogradu.
Isus nam u prispodobi predočuje razne vrste ljudi. Gospodar ih poziva u različito vrijeme na rad u svoj vinograd. Vinogradar je sam Bog. Vinograd je Božje kraljevstvo koje obavija naše živote. Rad je proces spašavanja u Božjem kraljevstvu na zemlji, u prostoru i u vremenu. Plaća je spasenje. To je dioništvo u samome Božjem životu. Plaća je ponuđena radosnim radnicima bez obzira koliko dugo oni radili u vinogradu. To će reći da je spasenje pruženo svakome koji s ljubavlju osluškuje Božju riječ i vršeći je živi Božje obećanje, koje se ispunilo u Isusu Kristu (Iv 3,16). Za obraćenje nikada nije prekasno.
Svijest o radu u Božjem vinogradu čini radnika radosnim. Božja blizina je uzrok te radosti. Ovdje nema mjesta ni za ljubomoru ni za zavist. Ovdje se ne pregovara i ne trguje s Bogom, jer sve to uništava ljubav i radost. Radosni radnik je onaj koji je susreo živoga Isusa i koji se u njegovoj prisutnosti raduje povratku izgubljenog brata. Radnici ponekad i padnu na putu svetosti, ali oni uvijek zazivaju Boga i On je im blizu. Prilazi k njima i povija njihove rane. Radosni radnici ne kontempliraju o božanskom u sebi, nego oni kontempliraju o Bogu u svome bližnjem. Radostan radnik pristaje na Božji uvjet. Njegova je želja i Božja želja da se svi ljudi spase. Radnik nije sluga, nego je prijatelj. Velika je njegova radost kada shvati da ga je sâm Isus izabrao, da ga je iščekivao, tražio po gradskim i seoskim rubovima.
Bog u Isusu Kristu stalno izlazi na raskrižja naših gradova i sela pozivajući svakoga u svoj vinograd: „Zašto stojite ovdje nezaposleni?“ Važno je odmah krenuti, bez pogodbe, u potpunom povjerenju. Bog želi da njegovi radnici budu sretni i da Božju logiku žive i primjenjuju na sve međuljudske i poslovne odnose. To je logika ljubavi i radosti.
Pater Arek Krasicki, CSSp, Osijek