Plava crta
Petak, 3.06.2011.

Facebook Facebook

Share
Like

 

Razvoj novovjekovnoga mišljenja i znanosti stvorio je mentalitet po kojemu se „hipoteza Bog“ može učiniti suvišnom, odgovora Papa na upit novinara kako se dogodilo da se poslije sveg udjela  Crkve u civilizaciji, u mnogim zemljama širi stav podcjenjivanja prema kršćanskoj religiji (160).

Urušavanje koncepcije čovjeka kao slike Boga išlo je usporedo s  koncepcijom napretka koji u znanosti – svedenoj uglavnom na prirodno-znanstveni  model – vidi  najvišu kategoriju i mjerilo sveg znanja i mudrosti. U svijetu čovjek više ne traži tajnu – ono božansko – nego ga sužava na vlastiti posjed u kojemu je jedini gospodar. Proces „napretka“ znanosti pratio je proces osiromašenja i redukcije kategorija kao što su ljubav, dobro, istina što je konačno dovelo do razaranja duhovnog ozonskoga sloja ljudskosti.

Pojam napretka nije uključivao pojam dobra, razum je u ime svoje svemoćnosti provodio ograničavanje i isključivanje svega što ne pripada njegovu posjedu, da bi na krilima sloma vlastite samodostatnosti, umoran i iscrpljen, zanijekao čovjeku sposobnost spoznaje istine. Potrebno je stoga obnoviti dijalog razuma i vjere – što je velika teološka tema Benedikta XVI. – a kulturu sumnje  uraslu u „diktaturu relativizma“ odmijeniti sviješću da je čovjek sposoban za istinu. Onu Istinu koju je svjedočio i ozakonio Krist, a takva se ne brani „legijima“, ne privodi u vlastiti posjed nego živi u ljubavi i poniznosti.

O knjizi razgovora s papom Benediktom XVI.  “Svjetlo svijeta” Petera  Seewalda, piše:  Ružica Pšihistal

(nastavlja se)

 

Petak, 3.06.2011.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka

Odgovori

DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.