Zašto je dobro odreći se nekih stvari u korizmi? Korizma je razdoblje crkvene godine u kojoj čovjek dovodi u pitanje svoj dotadašnji put i rad. Ona od nas traži da stanemo i provjerimo gdje radimo krive korake. Uvjetuje da napravimo zaokret u svom životu, da nađemo novu snagu i nove putove. Korizma nas uvodi u post, odricanje, sijanje sjemena za nove plodove i upozorava nas da nismo na cilju, nego na putu. Iznikli smo, ali ne još sazreli. Korizma traje 40 dana, a taj broj nas upućuje na četrdesetodnevna razdoblja u povijesti spasenja. Mojsije je četrdeset dana i noći molio i postio na brdu Sinaj da bi ublažio Božju srdžbu protiv Izraelaca koji su ostavili Boga i klanjali se zlatnom teletu. Četrdeset se dana Isus nakon uskrsnuća ukazivao apostolima i onda uzašao na nebo.

Cilj Korizme je Uskrs, a svrha korizmenog odricanja je da u grešnom čovjeku uskrsne novi čovjek. Jer samo novi čovjek može ući u kraljevstvo Božje. (Iv. 3,3.6) Korizmu smatramo prostorom u koji kršćanin ulazi kada se odluči za svetost. Svi smo mi kršteni i zovemo se djeca Božja no to je plod koji još mora sazrjeti. Možda smo i izašli iz grijeha, ali još nismo ušli u nebo. Korizma nam postavlja pitanje: Jesmo li još tjelesni ili hodimo u slobodi Duha? Rijetki od nas shvaćaju da je prvo obraćanje odlazak u kušnju da bi nas drugo obraćanje uvelo u sjedinjenje s Bogom.

Korizmu ujedno možemo zvati i vrijeme borbe zato što se suočavamo s grijehom i zlim (vidi liturgijske tekstove I. korizmene nedjelje). Tijekom korizme možemo izmoliti oproštenje, milost i slobodu za sebe i svoje bližnje. To je vrijeme i dobitka i uspjeha. Post i odricanje su nužni uvjeti kako bismo po molitvi zadobili Božju milost. Odricanje zapravo znači umiranje sebi – svojoj sebičnosti te svakom grijehu. O korizmi ovise ostali dijelovi crkvene godine i život vjernika. Ona, osim što je poziv na novi korak, obavljanje dužnosti da ideš na svetu misu i hodiš u duhovnim obnovama, isto tako znači i poziv u Božju radost – u njegov Uskrs.