Plava crta
Četvrtak, 24.01.2019.

Facebook Facebook

Share
Like

Crkva se danas, 24. siječnja, spominje svetoga svetoga Franje Saleškog, biskupa i crkvenoga naučitelja iz 16. stoljeća, zaštitnika svih katoličkih pisaca i novinara! No, osim ovoga: da je bio biskup i crkveni naučitelj, znademo li zapravo tko je Franjo Saleški, i zašto baš njega novinari i pisci štuju kao svog nebeskog patrona?

Franjo Saleški je bio – svetac džentlmen – ustvrdio je engleski kritičar Hunt, a mi bismo kazali, to znači da je Franjo bio gospodin, čovjek iz dobre obitelji i uzorna vladanja. I doista je sv. Franjo Saleški sve to i bio. On je svojim životom dokazao, što je svojim zapisima i naučavao, da je moguće biti i visoko obrazovani gospodin i u isto vrijeme kršćanin duboko prožet Božjom ljubavlju. Da je moguće ići u korak s vremenom i odgovarati zahtjevima moderne kulture, a ipak bez ikakve štete po svoj osobni vjerski život. Dapače, to nam može u našem duhovnom rastu puno pomoći.

Sv. Franjo Saleški rodio se 1567. godine u Savoji. Kako je imao postati baštinik velikoga imanja, Franjin otac želio je sina nasljednika, ali on je nenadano odlučio postati svećenik. Nakon završenih srednjih nauka u isusovačkom kolegiju upisao se kao student prava na Sveučilište u Padovi. Franjo je završio i teološke studije pa je i zaređen za svećenika. Radi Franjinih zasluga kao izvanrednog dušobrižnika, koji je na vjeru preobratio 70 tisuća ljudi, ondašnji papa imenovao je Franju ženevskim biskupom. Imao je velika dara za pisanje, pa njegova djela postadoše baština čitavoga kršćanstva. Umro je razmjerno mlad, u 55. godini života.

Prema sv. Franji Saleškom prava pobožnost mora biti moguća na svakom mjestu, položaju, zvanju, poslu, samo mu uvijek mora biti primjerena i prilagođena. To je, doista, velika životna mudrost! Još jedna izvanredna vrlina krasi nauk sv. Franje Saleškoga: ljudskost i širina srca. – Evanđelje je radosna poruka, koja čovjeka oslobađa i uzdiže. Za njezino ostvarenje nije potrebno ostaviti svijet i poći u samostan. Ona se može ostvarivati i u svijetu i u vremenitim poslovima (a biti pisac i novinar u današnjem je svijetu poseban dar i veliki izazov istodobno, nap.a). I kad bi se nalazio usred jedne ljudske vreve, opet bih mogao biti sam sa svojim Bogom. – smatrao je Franjo Saleški. Njegovi duhovni zapisi označuju jedno novo razdoblje puno obećanja.

Velik utjecaj duhovne nauke sv. Franje Saleškoga očituje se i u povijesnoj činjenici da je njegovo djelo Filotea doživjelo više od tisuću izdanja. Već je godine 1656. bilo prevedeno na 17 jezika, a njegova Rasprava o Božjoj ljubavi (Theotimus) smatra se jednom od najljepših knjiga duhovne literature 17. stoljeća. Obje knjige dostupne su nam, Bogu hvala, i u hrvatskom prijevodu, kao i brojna svečeva pisma. Nije čudo što ga je Crkva zbog njegovih djela proglasila naučiteljem i zaštitnikom katoličkih pisaca i novinara.

(IV)

Izvor: zsa.podvinje.org

Četvrtak, 24.01.2019.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka
DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.