Psihologija duhovnosti

Naposljetku su tu i oni koji Boga traže pod vidom Ljepote. Oni su svakako podosta složena skupina jer je ljepota varljiva. Međutim, budući da su ljepota i zadovoljstvo dvije strane istoga iskustva, za tražitelje Božanske Ljepote uvijek postoji pogibao zadovoljiti se manjim i prijeti im velika opasnost.

Oni koji Boga traže kao Dobroga i Lijepoga zauzimaju preostali dio spektra. Međusobno su usko povezani, ali podosta različiti od prvih dvaju. Oni koji ga traže kao Dobroga istodobno su najomiljeniji ljudi, puni ljubavi.

Nitko se ne rađa kršćaninom i nitko ne postaje to odjednom. Kršćanska je zrelost proces kojem znamo početak – KRŠTENJE – ali ne možemo označiti krajnji domet. Nitko za sebe ne može tvrditi da je došao do vrhunca svojeg kršćanskog bića.

II.dio teksta

U svoj zadnjoj  knjizi malo ste se pozabavili sv. Augustinom. Otkuda taj interes? Nalazite li kod Augustina Boga izvan metafizike?

On je malo umanjio granice između teologije i filozofije (nota bene, smatrao je da se teologija direktno povezuje s poganstvom i kršćani nisu teolozi).

I. dio teksta

Čini li se Vama da suvremenu medijalnu filozofiju potpomaže filozofija Friedricha Nietzschea? Živimo li možda u epohi koju je on najavio, kada više ne postoje činjenice već jedino interpretacije?