Za studente i mlade osječkog Sveučilišta J. Juraj Strossmayer u konkatedrali Svetih Petra i Pavla u Osijeku održana je, navečer 20. prosinca, predbožićna duhovna priprava uz duhovni poticaj i ispovijed kojoj je pristupilo više od 400 mladih.

Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama.

Razumijevanje Božića i njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5. stoljeća slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.

„Pogledajte ptice nebeske! Niti siju niti žanju, niti sabiru u žitnice, i vaš ih Otac nebeski hrani. Promotrite kako poljski ljiljani rastu! 

U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA. AMEN.

Himan

Kog zemlja, more, zvjezdan svod

Uzvisuju, navješćuju,

Vladara triju svjetova

U krilu nosi Marija.

Često se zapitamo: pa, Bože zašto mi ne daš da te vidim, da te čujem? Zašto te, Isuse, vidi i čuje bludnica ili čovjek smrtnih grijeha, a ja ne?

Po riječima sv. Augustina: “Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti“. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić.

U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA. AMEN.

Himan

Sine Božji, daru neba,

Spase čovječanstva svega,

Dolazak Tvoj slavni čekamo.

Blagdan Kristova rođenja od 4. stoljeća slavi se 25. prosinca, kao novi blagdan istinskoga nepobjedivog sunca s neba. Iz Rima slavljenje Božića u drugoj polovici 4. stoljeća ubrzo se proširilo po Sjevernoj Africi, Italiji, Španjolskoj i na istok.