Molitveni susret susret je dvaju prijatelja. Ona je prijateljski susret između Stvoritelja i stvorenja… Kao i prijateljstvo, molitva zahtjeva vrijeme, posvećenost i ustrajnost… Osobni odnos s Bogom se izgrađuje, malo po malo…
To nije zato što se Bog ne želi odmah do kraja dati već zbog toga jer je čovjek ograničeno biće i treba određeno vrijeme kako bi primio ono što Bog želi da mu da… Prve su molitve tek formule koje se uče na pamet ali što kršćanin više sazrijeva u Duhu tada njegova molitva može biti uistinu razgovor…
Takva molitva ne umara već otvara srce i ono žeđa da se nanovo susretne sa svojim Stvoriteljem , sa svojim Ocem… To je razgovor u kojem čovjek može biti potpuno otvoren, jer Onaj koji je stvorio čovjeka sluša pažljivo na njegov vapaj i želi osloboditi svakog čovijeka za Njegovo Kraljevstvo, za radost… Plod ovakvih susreta jesu radost, mir, ljubav, nada,…
Molitva jest susret Oca i djeteta. Kršćanin je tek dijete koje je nemoćno pred svime onim što se nalazi u svijetu i što ga okružuje,.. Otac gleda djetetovu nemoć i želi mu pomoći… Često dijete samo ne želi pomoć.. No, Otac je i dalje tu…
Čeka da ga se pozove u pomoć. Potrebno je dječije priznanje nemoći samim tim zovom Oca, potrebna je poniznost, kako bi se zamolilo za pomoć…Molitva Časoslova jest put koji nam omogućuju da kroz sv. Pismo čovijek dublje upozna Boga. Božja Riječ je živa i proniče čovjekovo srce… Kroz sv. Pismo upoznaje se Božja dobrota i vjernost, Njegovo milosrđe i opomene koje čovjeka vraćaju na pravi put… U svjetlu takve molitve čovjek otkriva sebe, otkriva ono što je dobro i ono što je grešno… Molitva je susret koji kršćaninu pomaže da sve više raste u svetosti, približavajući se Svetom…
Ana, KNI
Učiniti molitvu zdravom navikom
Ako smo čitav život imali naviku izostavljati Krista iz svojih misli, onda će nas ta stara navika uporno pratiti. Jer, naučiti se novom načinu mišljenja, jednako je teško kao i naučiti neki novi jezik. U prvo vrijeme činit ćemo to oklijevajući i prilično bezuspješno, isto kao da smo na prvom satu učenja nekog novog umijeća.
Ne smijemo podcijeniti vrijeme potrebno za jačanje, jer ćemo inače možda nestrpljivo reći kako je to neizvodivo, što je čista besmislica. Ništa što je vrijedno, ne može se tako postići instant rješenjem, već radom i trudom, a za što treba predanosti i vremena.
U međuvremenu napredak je iz dana u dan toliko uzbudljiv a zadovoljstvo tako divno da je svaki dan ispunjen radošću.
Molitva – najveća snaga svijeta