Vrhunac i središte vazmenoga (uskrsnoga) slavlja je noć između Velike subote i nedjelje (Uskrsa). Od ranijih kršćanskih vremena to je „noć bdijenja“, a sveti Augustin ovo bdijenje naziva “majkom svih bdijenja“ (lit. viglija).
Do šestoga stoljeća, na sam dan „današnjega Uskrsa“, nije bilo euharistijskoga slavlja jer je centralno slavlje Vazma bilo u noći. Vazmeno bdijenje završilo je svečanom vazmenom Euharistijom. U ovoj se noći liturgijski proslavlja cjelokupna povijest našega spasenja. Obred u noći počinje „Službom svijetla“. Bogoslužje počinje pred crkvom blagoslovom ognja na kojem se pali uskrsna svijeća. Oganj nas podsjeća na Duha Svetoga po kojem je Marija Djevica začela Isusa Krista i po kojem je sve stvoreno.
Po istom Duhu Krist je propovijedao Evanđelje i okupio Crkvu. U obredu „Službe svijetla“ najvažniji je čin procesije sa zapaljenom uskrsnom svijećom koja označava Svjetlo svijeta – Isusa Krista. Noćašnja „Služba riječi“ ima 9 svetopimskih čitanja (nekad ih je bilo 12) u kojem se postupno govori o svim važnijim Božjim djelima učinjenih za čovjeka, a posebno svečanim i jakim naglaskom na stvaranju novoga čovjeka po Uskrsnuću Krista – „Krsna služba“, to jest dijeljenje sakramenata kršćanske inicijacije (krsta i Potvrde) katekumenima, te obnova krsnih obećanja svih članova skupljene zajednice vjernika. Konačno, slijedi svečana Euharistija kod koje katekumeni prvi puta blaguju Tijelo i Krv uskrsloga Gospodina. Na koncu noćašnjega slavlja je uobičajeni blagoslov jela, što je također simbol uskrsloga Krista naše „duhovne hrane“. Mise na sam dan Uskrsa (prve vazmene nedjelje), kao i preko čitave godine, uvijek su u znaku VAZMENOG BDIJENJA. Crkva, kao Zaručnica Kristova, u bdijenju i molitvi čeka puninu Njegova dolaska.
Važno je još znati da Crkva kroz pedeset dana nakon Uskrsa intenzivno uvodi svoje članove u sadržaj vazmenoga otajstva, a na poseban način od Uzašašća Gospodnjega (četrdeset dana) do Duhova (pedeset dana). U prvim stoljećima tome se pridavala velika pozornost pa je uoči Duhova bilo Duhovno bdijenje poput Vazmenoga. Svetkovina Duhova (Pedesetnice) zapravo slavi VAZAM.
Vlč. Mirko Novak, preuzeto iz OKN-a