U IME OCA I SINA I DUHA SVETOGA. AMEN.
Ps 92, 2-3.13-16
Dobro je slaviti Gospodina,
pjevati imenu tvome, Svevišnji;
naviještati jutrom ljubav tvoju
i noću vjernost tvoju.
Ko palma cvate pravednik
i raste ko cedar libanonski.
Zasađeni u domu Gospodnjemu,
cvatu u dvorima Boga našega.
Rod donose i u starosti,
sočni i puni svježine:
da navijeste kako je pravedan Gospodin,
Hrid moja, onaj na kome nema nepravde.
Evanđelje: Mk 4,26-34
I govoraše im: “Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste – sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.” I govoraše: “Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se gorušičino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jednoć posijano, naraste i postane veće od svega povrća pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.”Mnogim takvim prispodobama navješćivaše im Riječ, kako već mogahu slušati. Bez prispodobe im ne govoraše, a nasamo bi svojim učenicima sve razjašnjavao.
Meditacija
Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju.«
Zauzeti smo, Gospodine, sijanjem i žetvom.
Sijanje nam daje osjećaj moći – – one stvarateljske, živodajne, a žetva u nama budi zamamnu radost uspjeha.
A ti nas opominješ da Kraljevstvo tvoje nije ni u sjetvi ni u žetvi. Ono je u rastu sjemena, neznatnog. lako radije bismo bili sijači i žeteoci, mi smo sjeme, ono neznatno, što u sebi nosi snagu života, života za druge.
Osnaži nas, Gospodine, snagom rasta, i radošću što grane naše dat će život svima koji ga trebaju.
Amen.
„Živo vrelo“
OČE NAŠ, ZDRAVO MARIJO, SLAVA OCU