Plava crta
Nedjelja, 14.10.2012.

Facebook Facebook

Share
Like

Godina vjere, koju je papa Benedikt XVI. točno na pedesetu obljetnicu početka Drugog vatikanskog sabora, svečano otvorio u nazočnosti 260 sinodskih otaca, predstavnika svih biskupskih konferencija i redovničkih zajednica, carigradskog patrijarha Bartolomeja I., primasa anglikanske Crkve Rowana Williamsa i patrijarha većine katoličkih istočnih Crkvi, nije neki jednostavan događaj njegova pontifikata.

To je u nekom smislu središte i poruka njegove osmogodišnje papinske službe. Već je 2009. godine uputio biskupima pismo o ukidanju ekskomunikacije četvorice biskupa koje je zaredio šizmatički biskup Lefebvre, u kojem iznosi kako je vjera ugrožena u mnogim krajevima te bi se mogla ugasiti. Problem je u ovom trenutku naše povijesti da je Bog nestao s ljudskog obzorja.

To su oštre riječi, kojima je Papa opisao dramatično vjersko stanje u svijetu, koji se više zanima za skandale u Vatikanu i za crkvenu hijerarhiju, nego li za naviještanje Evanđelje, jer ono nije iluzija, već istina na kojoj je pametno i razborito graditi vlastiti život. Ako Crkva predlaže novu Godinu vjere i novu evangelizaciju, to nije da bi odala priznanje nekoj obljetnici, već zbog toga, jer je to potrebno, čak i više nego li prije 50 godina, pojasnio je Sveti Otac u propovijedi i primijetio kako se tijekom proteklih desetljeća „duhovna pustinja” proširila. Polazeći upravo od tog pustinjskog iskustva, možemo – prema njegovim riječima – ponovno otkriti radost vjerovanja, njegovu životnu važnost za čovjeka. Papa ističe kako u suvremenom svijetu ima bezbrojnih otvorenih i prikritih znakova o žeđi za Bogom, kao posljednjim smislom života. U toj pustinji potrebni su ljudi vjere, koji će svojim životom pokazati put prema obećanoj Zemlji i tako održati živu nadu.

Sveta je godina – prema riječima pape Ratzingera – hodočašće po pustinjama suvremenog svijeta tijekom kojega treba sa sobom ponijeti samo ono najbitnije, a to je, kao što potvrđuju saborski dokumenti i Katekizam Katoličke Crkve, “Evanđelje i vjera Crkve”. Primijetio je kako su se i za vrijeme koncila vodile žive rasprave, u kojima je i on sudjelovao, kako bi ponovno zablistala istina i ljepota vjere, a da ju se pritom ne žrtvuje pred potrebama sadašnjosti niti veže na prošlost. Stoga treba uvijek iznova vratiti se koncilskim dokumentima kako bi se pronašlo istinski duh nove evangelizacije. Ti dokumenti sprečavaju – prema uvjerenju teologa Ratzingera – čežnje za ekstremnim anakronističkim nostalgijama i neopreznim trkama naprijed te omogućavaju prihvaćanje novine kontinuiteta. Koncil nije izmislio ništa nova na području vjere, niti je htio zamijeniti staro s novim. Koncil je nastojao oživjeti vjeru kako bi postala živa vjera u svijetu koji se mijenja. Koncilski su oci nastojali – prema Papinim riječima – prikazati vjeru djelotvorno. Ako su se s povjerenjem otvorili dijalogu s modernim svijetom, učinili su to, jer su bili sigurni u svoju vjeru, rekao je Papa.

Papa Benedikt je, poput Pavla VI. na kraju Koncila, tijekom današnjeg euharistijskog slavlja predao poruku vladarima, znanstvenicima, umjetnicima, ženama, radnicima, iseljenicima, siromašnima i obiteljima kojima je u prometnim nesrećama stradala rodbina. Poruke su predane najrazličitijim ljudima, pa čak i onima koji žive daleko od Crkve. To su „Benediktove snage”, koje bi se trebale suočiti sa sekulariziranim duhom današnjeg vremena i omogućiti da kršćani postanu ponovno većina u Europi i u svijetu ili kako stoji u Evanđelju: kvasac, svjetlo i sol svijeta. Među sudionicima misnoga slavlja bilo je i 16 biskupa koji su osobno sudjelovali na Drugome vatikanskom koncilu, a koristio se isti stalak za čitanje, kao i Biblija kojom se služilo prije 50 godina na Koncilu.

Izvor: http://djos.hr

 

Nedjelja, 14.10.2012.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka

Odgovori

DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.