Plava crta
Nedjelja, 7.06.2015.

Facebook Facebook

Share
Like

Formulacija stajati izvan sebe mnoge će podsjetiti na emocionalne trenutke iz reportaža i iz knjige Život poslije života. No, nije o tomu riječ. Odlomak Markova evanđelja nudi nam igru riječi. Ista grčka riječ (ekso) ima dva značenja: poludjeti (biti izvan sebe, napraviti eksces) i stajati vani. Isusa su prozvali luđakom – onaj koji je izvan sebe, a u isto vrijeme Isusova majka i njegovi rođaci stajali su vani čekajući Isusa.

Što znači stati izvan sebe? Farizeji tu riječ povezuju s ludilom, sa sotonskim opsjednućem. Prema njima, Isus je po đavolskom poglavici Belzebulu činio čudesa. Sigurno ni Mariji ni Isusovim rođacima nije bilo lako čuti takve riječi o Isusu. Oni su to pokušavali spriječiti i željeli su Isusa vratiti doma da se malo odmori. Drugo značenje formulacije stati izvan sebe možemo shvatiti kao odgovor na Isusove riječi. Oni koji slušaju Njega postaju drugi Isus, staju izvan sebe, napuštajući svoj stari život i mentalitet. Mijenjaju se. Odišu novim zrakom. Prema tome, svaki učenik, odnosno Isusova majka, brat i sestra su svi oni koji stoje izvan sebe. Iako Marija s rođacima nije taj put bila u krugu slušatelja ne znači da je bila protiv Isusa. Isusova je majka slušala riječi svoga Sina i prebirala ih u svom srcu, dok su Isusovi rođaci imali problema s vjerom (Lk 2,19; Iv 7,5). No, Isus nikoga ne odbacuje iz kruga svojih učenika i prijatelja. On zna da svatko ima povlasticu biti s njim.

Mnoštvo koje je bilo oko Isusa uživalo je u njegovoj prisutnosti i Božjoj riječi. Marko piše da su svi sjedili oko Isusa. Grčka riječ za sjediti je katheo, što nas podsjeća na zajedničko slušanje navještaja. Drugim riječima to je bila kateheza koju je Isus održao svima onima koji tražili istinu u ispunjavanja Božje volje. To je slika Crkve, koja se okuplja oko svoga pastira. To je slika svakog misnog slavlja na kojemu se sluša i prima Božja riječ te blaguje Kristovo tijelo. Svi koji su okupljeni u istom Duhu Isusova su braća i sestre i majka. To smo mi koji imamo snagu pobožnosti i istoga duha vjere (usp. 2 Kor 4,13; 2 Tim 3,5)

Možda i ti ne želiš da te netko poistovjeti s Isusom, s luđakom Isusom i s njegovom Crkvom? Više si puta zbog toga i zatajio vjeru i svoj kršćanski identitet. Lakše ti je stajati sa strane, izvan Crkve, izvan onih koji slušaju Božju riječ i okupljaju se svake nedjelje na euharistiju. Najlakše je prigovarati i ismijavati, ali to ne pruža utjehu ni mir. Suprotno, razara!

Oni, koji slušaju Isusa i koji žive svaki dan njegove riječi nisu ekstremisti. To su najčešće grješni ljudi, koji poznaju svoju slabost i grješnost. Biti s Isusom ne znači pripadati nekoj elitnoj skupini, nego taj je poziv upućen svakome. Gospodin svakoga vjernika želi nazvati svojim bratom i svojom sestrom. Zar to nije čudesno?

Moguće da smo još uvijek na pola puta između onih koji stoje vani i onih koji su unutra i sjede do Isusovih nogu. Nikada nije prekasno. To je samo poticaj da vapimo za pravom riječju. Kateheza je znanje, koje odjekuje u našoj duši. Kada se spajaju vjera i znanje postaje predivna sinteza pripadnosti grupi Isusovih učenika. Emocije su važne, ali ne mogu postati temelj. Ludovanje s Isusom zapravo se pretvara u životnu mudrost i spasenje. Ne trebamo se stoga bojati postati ludi radi Krista! U to nas uvjerava sveti Pavao: „Proklinjani, blagoslivljamo, proganjani ustrajavamo, pogrđivani tješimo. Kao smeće ovoga svijeta postasmo, svačiji izmet sve do sada“  (usp.1 Kor 4,10-13). Ovo može samo čovjek koji stoji izvan sebe i ludo vjeruje u evanđelje. Jer tu se događa pomazanje Duhom Svetim.

Na putu istinitog povratka Kristu posebno mjesto zauzima Marija. Ona u ovom prizoru stoji vani, ali samo zato da svima koji traže, jednostavno pokaže put prema Sinu i Crkvi. Ona ne smeta, ona ljubi i moli.

 p. Arek Krasicki, CSSp, Osijek

Nedjelja, 7.06.2015.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka
DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.