U osječkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla 16. listopada održana je misa i zaziv Duha Svetoga na početku nove akademske godine Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Misno slavlje predvodio je pomoćni đakovačko-osječki biskup, mons. Đuro Hranić uz koncelebraciju dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, prof. dr. Pere Aračića, prodekana istog Fakulteta, prof. dr. Vladimira Dugalića, studentskog kapelana Sveučilišta o. Arkadiusza Krasickog te domaćeg župnika, mons. Adama Bernatovića i župnog vikara, vlč. Josipa Semialjca. Pozdravljajući rektoricu Sveučilišta Gordanu Kralik, prorektore, profesore, suradnike i ostale djelatnike Sveučilišta, te studente, a napose one kojima je ovo prva akademska godina, mons. Hranić istaknuo je kako se zazivom Duha Svetoga i misnim slavljem želi zazvati unutartrojstvena Božja ljubav koja će natopiti srca i um, kako svi prisutni bili iskreni ljubitelji čovjeka, istine, mudrosti i znanja.
Govoreći o evanđeoskom ulomku i tumačeći Isusovu rečenicu „Podajte carevo caru, a božje Bogu“ koja zadire u shvaćanje čovjekova odnosa prema društvu i njegova odnosa prema Bogu, te u shvaćanje kompetencije zemaljske vlasti prema čovjeku, biskup je pitao kakav je odnos čovjeka prema svijetu kojega je i sam dio, kakav je odnos čovjeka prema Bogu, a potom je dodao i pitanja kakav je odnos Sveučilišta i Crkve, te je li potrebna misa zaziva Duha Svetoga i molitva na početku akademske godine. U Isusovu stavu ´Caru carevo, a Bogu Božje´ car prestaje biti protubog i građanin mu može dati porez, a da pri tome ne prodaje svoju dušu. Ono što pripada Bogu je sam čovjek jer čovjek je slika Božja i Bog ga je učinio sebi sličnim, te mu dao ovaj svijet da njime upravlja po svojoj odgovornosti, pojasnio je mons. Hranić. Istaknuo je kako Božji autoritet ne smije služiti ni jačanju, ni rušenju ničije vlasti, stoga treba prestati miješati politički i religijski, pa i nacionalni element, jer Isus svojim odgovorom desakralizira, razdvaja crkvenost od nacionalnog pitanja.
Govoreći o odnosu Sveučilišta i znanost koji moraju imati svoju autonomiju, pomoćni biskup istaknuo je kako znanje i znanost ne predstavljaju moć koju će se upotrijebiti kako bismo vladali drugima i druge uvjetovali, nego su u službi općega dobra i zato moraju ostati slobodni od svakog izvanjskog utjecaja, interesa i autoriteta. Zaziv Duha Svetoga i molitva na početku akademske godine potrebni su kako bismo Bogu dali Božje, odnosno kako bismo stvoreni na sliku Božju bili odgovorni, koristili svoje sposobnosti i ne bismo uzaludno gubili vrijeme, te trošili ono što porezni obveznici mukotrpno odvajaju za obrazovanje i znanost. Naše znanje, naši projekti i studije ne trebaju postati moć kojima uvjetujemo druge, te prikrivamo ili opravdavamo ono što nije za opće dobro, već trebaju stvarati ljudsko društvo koje neće biti u radikalnom smislu sekularizirano, u kojemu se neće nijekati Boga, ali neće biti ni sakralizirano u radikalnom smislu, odnosno neće čovjeka sputavati Bogom te ga onemogućavati u radu, istraživanju i nastojanjima da nošen svojom savješću, svojom odgovornošću pred Bogom, upravlja ovim svijetom i odlučuje o svjetovnim stvarima.
„Svjetlo i snaga Duha Svetoga potrebni su nam da uvijek ostanemo svoji, vjerni glasu Božjemu koji nam progovara kroz našu savjest; kako ne bismo robovali i ne bismo se bojali nikoga i ničega, te kako bismo imali hrabrosti tražiti istinu i biti na strani istine. Stoga, molimo za naše Sveučilište, da ono bude doista moralni autoritet, a naši znanstvenici – oni koji promiču istinu i opće dobro, kako bi nam plodovi rada, studija i znanstvenog istraživanja pomogli da gradimo društvo po mjeri čovjeka, koje je poštuje čovjeka i skrbi za opće dobro svakog svoga člana“, pozvao je đakovačko-osječki pomoćni biskup.
Misna čitanja pročitali su dekan Poljoprivrednog fakulteta Vlado Guberac, profesorica Učiteljskog fakulteta Dubravka Smajić i profesor Građevinskog fakulteta Vladimir Sigmund, molitvu vjernika predvodili su studenti, a liturgijsko pjevanje animirao je Mješoviti zbor mladih konkatedralne župe pod vodstvom vjeroučiteljice Krunoslave Lukač. Nakon euharistije održan je prigodan susret mons. Hranića i prisutnih predstavnika, profesora i djelatnika Sveučilišta.
M. Kuveždanin