Prva ovogodišnja tribina u organizaciji Povjerenstva za pastoral studenata Đakovačko-osječke nadbiskupije za studente osječkog Sveučilišta, na temu: “Vjera i razum: kako promicati pravi dijalog u vrijeme relativizma“ održana je u ponedjeljak na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Gost je bio dr.sc. Stjepo Bartulica, savjetnik predsjednika republike Hrvatske za vjerska pitanja, koji je svojim znanjem i iskustvom četrdesetak okupljenih studenata i profesora potaknuo na razmišljanje i raspravu ove važne tematike.
U uvodnom dijelu naglašeno je jedno od najvažnijih egzistencijalnih pitanja: odnos vjere i razuma koji su oduvijek nadahnuće i inspiracija za promišljanje. „Vjera često relativizira razum, a razum ima praksu racionalizirati vjeru.“ To je svojstveno i ovom relativističkom i neoliberalnom načinu života u kojemu se vjera i razum sve manje nadopunjuju, a sve više suprostavljaju jedno drugome. Bartulica je svojim dugogodišnjim radom u diplomaciji i politici posebno osjetio taj utjecaj i na hrvatsko društvo te 2009. godine osniva Centar za obnovu kulture s ciljem promicanja dostojanstva svake ljudske osobe i poticaja hrvatskoga modernog društva na raspravu i razmišljanje o svakodnevnoj kulturi življenja.
Predavanje je započeo općim ulogama religije u društvu, koje su postavljene još u antičkoj Grčkoj, a to su: uspostava odnosa s transcendentalnim i put spasenja koji ona nudi. Iz ovih dviju uloga proizlazi da je čovjek uistinu homo religiosus koji ima potrebu za metafizičkim. No unatoč tome brojna inteligencija u povijesti je tu činjenicu negirala (npr. K.Marx) i time su pružali društvu ideologije, a neke od njih su izazvale brojne revolucije i krvoprolića. Zbog toga je Bartulica nadodao: „Trebamo biti oprezni s ideologijama, pa i u svakodnevnom uvjerenju da je demokracija rješenje za sve probleme.“ A upravo je takav današnji liberalizam u kojemu se svako mišljenje mora poštivati pa i pod uvjetom da je neistinito, nemoralno i netolerantno. Zbog toga kršćanstvo koje u odnosu na druge religije nije ni filozofija, a ni nametljiva ideologija mora pronaći svoj put djelovanja. Ono se temelji na živoj osobi Isusa Krista koji je utjelovljen i rođen u realnim povijesnim trenutcima dok kod pojedinih religija ne postoje takve dostatno određene povijesne činjenice. „Samim postojanjem Svetoga Pisma koje je sam Krist, kršćanstvo postaje most između duha i materije koje je ponuđeno svim ljudima, a ne samo učenjacima.“
Sv. Anselmo je rekao da razum i intelekt nisu pozvani osuđivati i donositi presudu vjeri, nego je nadopunjavati i tražiti njen smisao, jer je odbacivanje vjere ili razuma suprotno i Božjim zakonima. Iako su ovo vremena najvećega razumskoga dostignuća, ipak postoji kriza razuma koju prouzrokuje relativizam. On sam proizlazi iz skepticizma u kojemu je sve moguće i nemoguće i utemeljeno je na subjektivizmu. „Upravo ovo razumsko neslaganje i „diktatura relativizma“, kako sam papa Bendikt XVI. kaže onemogućuju dijalog u bilo kojemu području ljudskoga djelovanja, a posebno u duhovnosti“, zaključio je Bartulica.
Kristina Malbašić