U organizaciji nadbiskupijskog Ureda za pastoral studenata 30. Studenog je održana tribina “Filmski junaci i fenomen spasenja u suvremenom filmu” na kojoj su izlagali dr. Irena Sever, teologinja, komunikologinja i viša asistentica na Studiju kulturologije u Osijeku, te dr. Ivica Raguž, izv. profesor dogmatske teologije na KBF-u u Đakovu.
„Kroz povijest kršćanstva Krist je prikazivan na različite načine u različitim umjetnostima pa i filmu. „Kristoliki“ likovi su zamišljeni likovi čiji život i misija sliče Isusovom životu na način kako je ispričano u Evanđelju. To su likovi otkupitelja i spasitelja smješteni u suvremenu situaciju, utjelovljeni u muškarcu, ženi, djeci, životinjama. Danas je problem što se mnogi filmski likovi, posebno hollywoodske produkcije, nazivaju kristolikima, jer im je glavni zadatak borba protiv zla i spašavanje svijeta. Dovoljno se sjetiti Nea iz Matrixa, Supermana, ET-a, Spidermana, Terminatora, Leeloo iz Petog Elementa, K-Pax-a, Ramba, Aliena, filma Umri muški, Edwarda Škarorukog i sličnih. Svima je zajedničko što su superjunaci, suvremeni junaci često s nadnaravnim moćima i stiglim s nekog drugog planeta.
Kršćanska teologija pozvana je analizirati što to točno znači pronaći Boga u ljudskom obliku danas. Već i zato što mnogi ne prepoznaju biblijske likove kao što su prepoznavali nekada, Biblija se čita sve rjeđe, te se suvremeni čovjek u tim istim likovima više ne pronalazi“, kazala je Sever nižući primjere “kristolikih” likova inspiriranih Biblijom pa i znanstveno-fantastične filmove u kojima junak spašava svijet poput Supermana. „Što se tiče „kristolikih“ likova izvanzemaljaca, teško je, unatoč spasenjskoj ulozi, govoriti o autentičnosti kristolikom jer je riječ o neljudskim bićima koji donose spas Zemljanima i bore se protiv zla, nerijetko, nasiljem prije nego moralnom snagom, a takve figure mogli bismo zvati „mesijanskim“ likovima. Važno je da poruka koju lik šalje odražava poruku koju posla Isus iz Nazareta – ljubav, oprost, mir, nenasilje, a redatelj zna predstaviti nadu.Uspjeli primjeri kristolikih likova u filmu jesu: Babettina gozba Gabriela Alexa, Čokolada Lassa Hallstroma, Pasija Ivane Arške Carla T. Dreyera, Jesus iz Montreala Denysa Arcanda, Dnevnik seoskog župnika Roberta Bressona“, pojasnila je predavačica. O spasenju motrenom kroz filmske primjere oprečnog stajališta neotkupljenosti, zla i tame nasuprot otkupljenju, milosti i spasenju Raguž je govorio je, s motrišta teologa koji amaterski gleda film, razloživši kako „spasenje jest u raspetomu Bogu koji se dao za nas, a „slika s porukom“ koja razotkriva zlo u moći kroz institucije prikazana je u odličnom filmu Raspeće Kristovo“. Izlagači su spomenuli film Lomeći valove, autora Larsa von Triera, s protagonistikinjom Bess koja pokazuje neotkupljenost, autodestruktivnost i odmak od kristolikog“. Studenti su u komentarima najčešće isticali film “Pasiju”, kojeg je Sever ocijenila “emocionalno nabijenim spektaklom od kojeg ima boljih filmova o Isusu iz Nazareta, manje krvoločnih, a nije ni na listi deset odabranih kršćanskih filmova”.
Tribinu je pratio “Duhos band”, a uz aktivno sudjelovanje studenata moderirao mr. Davor Vuković napominjući kako je razloženo horizontalno promišljanje spasenja dobro gledanje, a razmjena mišljenja pomaže rastu intelektualaca i onih koji to nisu. „Imajući u vidu izlaganja uz konstruktivnu raspravu, drukčije ćemo gledati film“, zaključio je p. Arkadiusz Krasicki, voditelj Ureda za pastoral studenata.
N. Špoljarić