Tumačenje Svetog Pisma-Biblijska tribina

Na biblijskoj tribini u Vikarijatu održanoj 8.5.2017., sestra Silvana Fužinato, progovorila je o povijesnom pregledu i današnjim oblicima tumačenja Biblije. U prvoj crkvi javljaju se dvije škole , jedna u Aleksandriji, a druga u Antiohiji. Aleksandrijski najznačajniji predstavnik Origen uvodi alegorijsko značenje teksta. Opasnost koja se javila u ovom tumačenju je ta da u svakoj riječi počinjemo tražiti drugo značenje, svaki broj nešto predstavlja, svako ime ima neko svoje značenje i slično. Srednjovjekovnu interpretaciji Biblije činili su ponajviše monasi. Na sveučilištima se Biblija počela instrumentalizirati koristeći ju samo za potvrdu neke svoje teze i radi opravdanja. Za one koji nisu znali čitati, bili su naslikani prizori iz Starog i Novog zavjeta tako da su ipak mogli čitati i tumačiti Sveto pismo na takav način.
Predzadnje razdoblje obilježio je Martin Luther koji je preveo Bibliju na njemački, ali je i ujedno dugo proučavajući Bibliju jako utjecao u tom vremenu. Sam svjedoči ipak kako je Biblija zaslužna za njegovo obraćenje kada spoznaje u Božjoj riječi da koliko god čovjek bio grešan, bit će opravdan po vjeri u Isusa Krista. No u svojem konceptu tumačenja, on je izbacio posredstvo Crkve i tradiciju. Svatko čitajući Bibliju, po nadahnuću Duha Svetoga može si protumačiti značenje i dakle nema autoriteta.
Danas postoje metode i pristupi tumačenja svetog pisma koji su doneseni posebnim dokumentom. Povijesno kritička metoda istražuje konkretne povijesne situacije i okolnosti nastanka. Retorička analiza najkorisnija je za Pavlove poslanice, dok narativna analiza najviše koristi Evanđeljima. Kanonski, sociološki, psihološki, psihoanalitički, feministički pristup samo su neki od poznatih načina tumačenja Božje riječi. Sve njih nije dobro upotrebljavati same, nego u kombinaciji s još nekim. Opasnost se javlja u fundamentalističkom čitanju Biblije. Takvo čitanje podrazumijeva čitanje Biblije doslovno onako kako piše, ali i paše čitatelju. Kad Isus govori: Ako te ruka sablažnjava, odsijeci je (Mk 9, 43), nitko sebi neće ipak doslovno to napraviti. Također fundamentalisti odbijaju postojanje pogrešaka u Bibliji te tvrde da je sve povijesno.
Danas nekako najprihvatljiviji pristup svima je studij Biblije u komunikacijskoj perspektivi. Njegova je namjera potaknuti na djelovanje nakon razmatranja. Kriterij dobrog tumačenja je to da to što spoznamo, bude na dobro drugoga, mene i Boga. Ona nas usmjerava na odnos s Bogom i relaciju tj. komunikaciju s njim. U susretu s Božjom riječi uspostavlja se proces između Boga koji je napisao tekst, koristeći čovjeka, i nas koji čitamo.
Iduća tribina najavljena je za 5.lipnja kada ćemo na primjeru jednog evanđeoskog teksta vidjeti sve značajke tumačenja Biblije u komunikacijskoj perspektivi.