Predstavljanje je knjige održano u dvorani župe sv. Petra i Pavla, a o knjizi su govorili don Ivan Bodrožić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije i docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, te doc. dr. sc. Drago Tukara, djelatnik na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i kancelar Đakovačko-osječke nadbiskupije. Taj je događaj ujedno bio posljednji u nizu događaja koji su se organizirali u Osijeku, a Tjedan je svojim govorom zatvorio predsjednik Udruge katoličkih intelektualaca grada Osijeka mr. Mladen Milić.
Drago je Tukara naglasio kako se Tjedan kršćanske kulture može shvatiti kao dodatak življenju Evanđelja, a potom je napravio kratak uvod o crkvenim ocima. Odgovorio je na pitanja tko su crkveni oci, zašto nose taj naslov i koji je njihov značaj za kršćanstvo. Crkveni su oci pisci prvih stoljeća kršćanstva koji su se istaknuli svetošću života, zbog čega ih Crkva smatra uzorima. Njihove su doktrine i pastoralni izričaji svjedoci katoličke tradicije, stoga su Kalcedonski i Tridentski sabor započinjali riječima „slijedeći crkvene oce“. D. Tukara istaknuo je kršćansku originalnost crkvenih otaca te napomenuo kako su uvijek bili otvoreni za dostignuća drugih znanosti. To su bili ljudi čvrste vjere i velike intelektualne aktivnosti, a bili su i začetnici razvojnog puta racionalizma jer su promišljali kršćanstvo u grčko-rimskom ambijentu. U djelima svetih otaca nalazimo kulturne i duhovne vrijednosti, a njihovi tekstovi pomažu redovnicima u pisanju kateheza i propovijedi. Njihova su djela ujedno i most Svetog pisma i kulture. D. Tukara zaključio je svoje izlaganje nadom da će životi i rad svetih otaca pronaći mjesto i u našem životu.
Don Ivan Bodrožić napomenuo je kako je danas u vrijeme suvremenog poganstva iskustvo crkvenih otaca izuzetno dragocjeno. Papa je kao teolog izrazito zaljubljen u crkvene oce, a svoj je doktorat izučavao na primjeru sv. Augustina. Knjiga je pisana jednostavnim jezikom koji nas dotiče i doseže naše dubine, a nastala je kao plod kateheza pape Benedikta XVI. te sadrži dvadeset i šest kateheza o starokršćanskim autorima. Najviše je kateheza posvećeno upravo sv. Augustinu, a potom sv. Grguru Nazijanskom i sv. Jeronimu. U knjigu su uvršteni grčki, latinski i sirijski crkveni oci, ali i pisci koji su napustili Crkvu, poput Tertulijana i Origena. Kateheze nam daju presjek teoloških događanja od sredine 1. st. do kraja 5. st., a prvi dio knjige kronološki povezuje crkvene oce, dok su u drugom dijelu knjige povezani tematski. Papina je knjiga određena vrsta putovanja, istaknuo je I. Bodrožić, a to je putovanje povijesno-teološko. Papa nam sugerira gdje usmjeriti pogled kako bismo uočili veličinu i ljepotu stvaranja crkvenih otaca i kako bismo poruke iz toga vremena primijenili na današnjicu. Papa nas svojom knjigom vodi u živo iskustvo vjere, a ne u muzej kršćanstva. Danas se vjera predstavlja kao nešto što je nedostojno visokih intelektualaca, napominje I. Bodrožić, no Papa u svojim djelima promovira upravo suodnos razuma i vjere. Poziva nas na dijalog i napominje kako vjera služi da bi uzdigla razum. Papa u knjizi ističe antropološku dimenziju kršćanstva – Bog je došao radi nas, a ne zbog sebe, i mi smo ti koji ga moramo prihvatiti, istaknuo je I. Bodrožić. Bez Boga nema ni čovjeka ni humanizma, a od nas se očekuju iskoraci k novoj evangelizaciji na koju nas Papa poziva, zaključio je I. Bodrožić.
Tjedan je kršćanske kulture zatvorio Mladen Milić, koji je naglasio kako cilj Tjedna nije bio poučavati o vjeri, već svjedočiti vjeru. Iskazao je svoje nadanje da je svatko od nas ponio dio toga svjetla u vlastiti život te nas pozvao na promišljanje o vjeri do sljedećeg Tjedna.
Maja Crnković