Plava crta
Srijeda, 8.10.2014.

Facebook Facebook

Share
Like

Pokojni kardinal K. M. Martini govori o krizi među vjernicima koji su zaboravili na krunicu. Kriza nastaje jer se više ne preporučuje ta molitva. Zaboravljaju na nju obitelji, zajednice i pojedinci. Mnogi imaju negativno iskustvo moljenja krunica. Čini im se duga i dosadna, morali su moliti klečeći. Bili su prisiljavani na tu molitvu, a tko se tjera taj se Bogu ne moli. Drugi opet nisu nikada učili moliti tu Gospinu pobožnost, koja vodi u Isusovo srce. Tvrde da još nije došlo vrijeme da počnu moliti.

Moja osobna molitva krunice kreće od mladenačke dobi. Od kad sam upoznao krunicu, uvijek sam bio u velikoj dilemi. Činila mi se dugačka i dosadna. Odbrajao sam minute dok sam klečao zajedno s ostalim ministrantima i recitirao pojedine desetice. Bilo je puno smijeha kada je netko od nas izrecitirao malo više Zdravomarija ili jednostavno zaboravio dio molitve.

Tijekom odrastanja, molitva krunice poprimila je sasvim drugu dimenziju u mom životu. Zajedno s Gospom, razmatrao sam otajstava. Na početku sam krunicu molio šetajući u školu. U bogosloviji je krunica zauzimala posebno mjesto. Molili smo zajedno. Kako je lijepo sjetiti se prošlosti.

Teško je shvatiti ljepotu otajstava svete krunice dok se ne uđe u Isusov misterij spasenja koji se očituje po razlivenoj Božjoj ljubavi i milosrđu. Ako se to ne dogodi, molitva će krunice zauvijek ostati isključivo ponavljana i recitirana u natjecateljskom duhu.

Molitva krunice ne može biti usputna molitva. Ona se mora moliti srcem. Treba uložiti sebe. Tek tada ćemo osjetiti njezinu snagu. Krunica je promatranje otajstava spasenja o kojima čitamo u Evanđelju. Molitve Očenaša i Zdravomarije su molitve koje poznajemo na temelju biblijskih tekstova. Tako krunica postaje svetopisamska molitva. Ona je skroz biblijska. Sveti Vinko Paulski ističe u svojem duhovnom nagovoru da nas je molitvu Očenaša naučio moliti nitko drugi doli sam Isus. Stoga, dok razmatramo molitvu, trebamo si predočiti Isusa, koji je među nama i da nas On uči moliti. Druga molitva koja sačinjava molitvu krunice je molitva Zdravomarija. Ona je od Duha Svetoga. Njezinim je početkom arkanđeo pozdravio svetu Djevicu. Jedan je dio izgovorila sveta Elizabeta koja ju je pohodila. A i drugi dio molitve dolazi iz biblijskog konteksta koji nadahnjuje Duh Sveti.

Često gledam ljude kako uzdignutih ruku pjevaju poznate hit pjesme kršćanskih grupa. Na njihovim obrazima vidim suze. Zamijetih koliko se oni užive u pjesmu. Koliko tu ima emocija, osjećaja. Odmah mi dolazi pitanje, tko od nas kada moli krunicu uključi svoje emocije, svoju maštu, svoje osjećaje. Zašto po našim obrazima ne teku suze radosnice dok slavimo Boga zajedno s Gospom moleći krunicu? Zar je pjesma jača od krunice –biblijske molitve? Slažem se da na emocijama ne smijemo graditi naš duhovni život. No, one su potrebne u potpunom predanju Bogu.

Padre Pio nas poučava: „Često molite krunicu. Ona tako malo košta, a vrijedi tako mnogo. Ne možemo živjeti bez krunice. Krunica je oružje koje nam je dala Marija, da ga koristimo protiv trikova neprijatelja iz podzemlja. Marija je prisutna u svakom otajstvu krunice. Krunica je oružje za obranu i spasenje. Sotona uvijek pokušava uništiti krunicu, ali nikada neće uspjeti. Uvijek recitirajte krunicu i recitirajte je što je moguće češće.
Marija nas je naučila moliti krunicu isto onako kako nas je Isus naučio moliti Očenaš.“ Ivan Marija Vianney govori da samo jedna Zdravomarija sabrana i od srca izgovorena potresa cijeli pakao.

Nosimo uza sebe krunicu i molimo sve dok se ne pokida i raspadne. Ona nije ukrasni element tvoga automobila, nego sredstvo spasenja. Po krunici produbljujemo u sebi želju za nebom. Pažljivo je molimo i razmatrajmo evanđeoska otajstva.

p. Arek Krasicki, CSSp, Osijek

Srijeda, 8.10.2014.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
Ovaj članak nema povezanih članaka

Odgovori

DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.