Plava crta
Utorak, 16.01.2018.

Facebook Facebook

Share
Like

„Pjesma nad pjesmama“ poetsko je djelo stare hebrejske književnosti koje je uvršteno u biblijski kanon. Upravo zbog činjenice da je bila uvrštena u Sveto pismo, unatoč tome što ju na prvi pogled nije jednostavno povezati s Božjom riječi, postala je predmetom bezbrojnih rasprava i tumačenja. U Pjesmi je, naime, opjevana plemenita i postojana ljubav, a to, vele tumači, ne može biti u suprotnosti s osnovnim duhom Biblije.

Prijevodi Pjesme do danas nisu usklađeni niti se došlo do jedinstvena stava – naročito oko raspodjele dijaloga – tako da je svatko, tko pristupa njezinu tumačenju, prisiljen od različitih verzija birati onu koja mu se čini najlogičnijom. Sama Biblija pristupa joj kao dijalogu zaručnika i zaručnice, no postoji teorija o tri lica u kojoj je njima dvoma dodan lik Salomona – kojemu se pripisuje autorstvo same Pjesme. Ta teorija dijelove teksta zaručnikova govora zbog raznih razloga pridaje upravo Salomonu. U nastavku, Pjesmu tumačim u skladu s tom teorijom.

Prema njoj, početak Pjesme mogao bi se shvatiti kao odvođenje Salumke na dvor kralja Salomona, pri čemu ona govori: „Postavili me da čuvam vinograde;/ a svog vinograda, koji je u meni, nisam čuvala“ (Pj 1, 6 d-e). To je njezina prvotna reakcija na vlastitu naivnost, no sve ono što je uslijedilo, nije ništa manje od borbe – njezina je vjernost zaručniku stavljena na kušnju. Salomon dolazi da ju vidi i udvara joj se riječima: „Učinit ćemo za tebe zlatne naušnice/ s privjescima srebrnim“ (Pj 1, 11). Kasnije naglašava koliko mu je važna: „Što je ljiljan među trnjem,/ to je prijateljica moja među djevojkama“ (Pj 2, 2), na što se Salumka nadovezuje motivirana obrascem njegova udvaranja: „Što je jabuka među šumskim stablima,/ to je dragi moj među mladićima“ (Pj 2, 3 a-b).

Kako bi ostavila jači dojam, na isti način govori o svome zaručniku kao što Salomon govori o njoj. Također, tijekom cijele pjesme zaklinje kćeri jeruzalemske da ne pokušavaju u njoj pobuditi ljubav prema Salomonu, budući da one uporno ističu njegove kvalitete.

Važna su tri odnosa udvaranja:

Salomon – Salumka (zaručnica)

U početku je Salomon oduševljen njezinom vanjskom ljepotom i, budući da ju ne poznaje, nadahnut je jedino za slavljenje njezina izgleda. Njegovo se udvaranje odvija u tri navrata: kada ju je prvi put ugledao u svome haremu, kada joj je drugi put došao te kada ju je posljednji put pokušao osvojiti. Ni u jednom se navratu ne odriče veličanja njezine ljepote, no ipak je pretjerao rekavši joj: „Rekoh: popet ću se na palmu/ da dohvatim vrške njezine“ (Pj 7, 9 a-b), jer je time potvrdio da ju želi imati onako kako „ima šezdeset kraljica,/ osamdeset inoča,/ a djevojaka ni broja se ne zna“ (Pj 6, 8) te da ona nije posebna golubica kako ju je u prethodnim udvaranjima uvjeravao. Na njegovo: „Usta su tvoja kao najbolje vino“ (Pj 7, 10a) ona odgovara: „koje odlazi ravno dragome mome“ (Pj 7, 10b). No Salomonu i dalje nije jasno čime ju je uvrijedio pa ju doziva: „Vrati se, Salumko, vrati se, vrati se da te gledamo“ (Pj 7, 1 a-b).

Zaručnik – zaručnica

Za razliku od Salomona (koji ju oslovljava s „prijateljice“), on ju oslovljava na intimnijoj razini („sestro“, „dragano“, „nevjesto“), spominjući se pri tom njihove ljubavi i gotovo se uopće ne dotičući njezina izgleda. Njegovoj se iskrenoj ljubavi zaručnica ne opire: „Neka dragi moj dođe u vrt svoj,/ neka jede najbolje plodove u njemu“ (Pj 4, 16 e-f).

Zaručnica – zaručnik

Kao što se našla na kušnji pred Salomonovim udvaranjem, tako se našla u kušnji i pred zaručnikovim. Po naravi, to su bile različite kušnje. Pred Salomonom trebala joj je snaga da se obrani od njegovih nasrtanja, no pred zaručnikom je bila u većoj opasnosti zbog vlastite unutarnje čežnje za njim – to se jasno vidi kada mu otvara vrata i vidi da je već otišao pa ga, gotovo u bunilu, odlazi tražiti: „Ostala sam bez daha kad je otišao./ Tražila sam ga, ali ga nisam našla,/ zvala sam, ali nije se odazvao“ (Pj 5, 6 c-e). Možemo zaključiti da je zaručnik u posljednji trenutak pobijedio svoju kušnju i čim prije pobjegao, tako dokazavši koliko mu je njezino tijelo sveto.

Kad je Salomon uvidio da su mu sva nastojanja uzaludna, Salumku pušta kući. Posljednji dio Pjesme, koji govori o povratku, nije posve jasan jer su se vjerojatno neki dijelovi izgubili. Ipak, u tome se dijelu čini kao da govore braća zaručnice o tome kako su nekad bili zabrinuti što će biti s njom kad odraste. Salumka na to s ponosom odgovara da je bila neosvojiva kao kula i da je svojom vjernošću stekla povjerenje i ljubav svoga zaručnika.

Danas važnost Pjesme nije više upitna zbog upečatljiva opisa snažne ljubavi — kakva u duhovnom pogledu, možemo reći, veže Krista i njegovu “nevjestu” — što Pjesmi daje jedinstveno mjesto u kanonu Biblije.

Utorak, 16.01.2018.
Facebook Facebook
Share
Like

Povezani članci

Plava crta
25
sij.
2018

Šarm ekumenizma u Osijeku

Upisala mi je ocjenu u indeks, zaklopila ga, i rekla:“Kolegice, čestitam. Položili ste.“ Ja sam…

Plava crta
23
sij.
2018

Svjedočanstvo o susretu s Bogom koji sve liječi i okreće na dobro

Prije 3-4 godine bila sam u teškom anksioznom stanju i psihički sam se jako loše…

Plava crta
15
sij.
2018

Radost vjere u Isusa Krista

Bog je živ! To je jedina istina koju sam spoznala do sada. Nakon toliko godina…

Plava crta
14
sij.
2018

Tko su moji učitelji?

Slijediti mogu nagone svoje naravi. Tada sam sebičan, jer svaka moja potreba mora biti zadovoljena bez obzira kako to utječe na bližnjega. Moji nagoni mogu biti moji “učitelji” života. Novac ili prijatelji mogu biti moj “učitelj”. Što moji nagoni žele od mene?

Plava crta
DUHOVNOST OSJEČKIH STUDENATA
crta
Misija DUHOS-a je unošenje oduševljenja zdrave kršćanske duhovnosti na Sveučilište J.J. Strossmayera, promičiću vjeru i znanje kao dvije komplementarne dimezije, te duhovnost u svim aspektima suvremenog studentskog i svakodnevnog života.