Ove godine, točnije u svibnju, održat će se lokalni izbori u našoj dragoj Republici Hrvatskoj. I kako to kod nas biva, političari su već sada započeli sa svojim tipičnim nadmetanjima i „savjetima“ koga izabrati. No, iskreno, nikome još nije do razmišljanja o tome komu dati svoj glas. Ali ne brinite se, neću vam nuditi političke savjete, već ću dati one jezične i uputiti vas trebate li se koristiti glagolom glasati ili glasovati naizborima, budući da se mnogi Hrvati danas oko toga glagola dvoume.
Postoji činjenica kako se od osamostaljenja Hrvatske počeo „forsirati“ glagol glasovati jer, kako su nas učili, životinje se glasaju. Stoga, bilo bi smiješno reći da se glasa na izborima jer birači zasigurno ne riču, laju, cvrkuću ili reže dok zaokružuju svog kandidata. No, ako pozorno pročitate prethodnu rečenicu, možete vidjeti da se radi o povratnom glagolu glasati SE, te ima potpuno drukčije značenje od neprijelaznog glagola glasati. Glasati u smislu dati svoj glas na izborima je mnogo prikladniji za izvođenje drugih riječi, kao što su: glasač, glasački listić, nadglasati i slično.
I sada ja postavljam pitanje – čemu nedoumica kada se u jezičnoj praksi daje prednost riječi od koje se može formirati više izvedenica? Po meni Nives Opačić ima sjajan odgovor: „Politika i političari učinili su svoje, a narod – poslušan (zastrašen) kakav već jest – nekritički prima sve što mu takvi nude.“
Ja, osobno, neću ići na glasovanje i glasovati, već ću obaviti svoju građansku dužnost i otići glasati, ali još uvijek ne znam za koga. A što ćete vi? Najbolje odlučite sami, jer u ovom slučaju je na svakome od nas da odabere što želi.
Nikolina Kalafadžić,
1. godina
Učiteljski studij