Prvi dan korizme, koji je uz Veliki petak i zapovijedani, tj. strogi post i nemrs, je Pepelnica ili Čista srijeda. Nemrs znači uzdržavanje od mesa i obvezuje sve od 14.-te godine. Postiti znači jednom na dan se do sita najesti i obvezuje sve punoljetne do 60.-te godine.
Na Pepelnicu se, za vrijeme Svete Mise, blagoslivlja pepeo od maslinovih grančica ili grančica drugog cvijeća i drveća, blagoslovljenih prošle godine na blagdan Cvjetnice. Tim pepelom svećenik posipa onoga koji mu priđe ili mu na čelu njime napravi znak križa i kaže: ”Obrati se i vjeruj Evanđelju” ili ”Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti” ili ”Spomeni se, čovječe, da si prah i da se u prah vraćaš”.
Možda se neki od vas pitate, zašto korizma počinje baš na Čistu srijedu? Nije uvijek bilo tako. U Rimu je u početku korizma trajala 7 dana. No, negdje između 354. i 384., godine pojavljuje se u Rimu 40-dnevni post koji je započinjao na prvu korizmenu nedjelju, a završavao na Veliki četvrtak. To je bio korizmeni post, za razliku od posta na Veliki petak i subotu koji se nazivao vazmeni post. U 6. su stoljeću korizmi nadodani i dani od srijede do 1. korizmene nedjelje. To je učinjeno zbog toga što su javni pokornici odriješenje za svoje grijehe dobivali na Veliki četvrtak, a cijelu korizmu su morali postiti i stajati pred vratima crkve za okajavanje svojih grijeha, a na početku korizme ih se pepeljalo u znak pokore. No, budući da na 1. korizmenu nedjelju to nije bilo moguće (jer se nedjeljom ne vrši pokora), posipali su se pepelom u srijedu jer se u počecima Sveta Misa održavala samo srijedom, petkom i nedjeljom. Tako je za javne pokornike korizma počinjala na Čistu srijedu, ali su ubrzo tu praksu prihvatili i ostali vjernici.
Marina