Svima nam je poznata riječ stres. Sve što izaziva promjenu izaziva i određenu vrstu stresa. Stres se ne odnosi nužno na negativne događaje kao što su smrt drage osobe, prekid veze, prometna nesreća, nego i pozitivne događaje poput Božića, vjenčanja itd. Ono što je bitno je način na koji doživljavamo takve događaje, tj. vidimo li te događaje uvijek samo kao probleme ili te situacije doživljavamo kao prilike koje nam omogućavaju da nešto promijenimo i razvijemo se u bolju osobu.
Pri tome vjera pomaže čovjeku da bolje izdrži u životnim poteškoćama jer navodi čovjeka na spoznaju da poteškoće imaju dublji smisao i da je Bog stavio taj teret baš pred tu određenu osobu jer poznaje njene kapacitete.
Kada se nađemo u stresnoj situaciji trebamo procijeniti možemo li upravljati situacijom, i ako možemo, usmjeriti se na smišljanje najefikasnijeg načina rješavanja problema. Također nam pomaže procjena odnosa zahtijeva situacije i mogućnosti udovoljavanja zahtijevima. Ako zahtijevi prelaze mogućnosti, osoba se treba usmjeriti na prioritete.
Jedan od efikasnih načina suočavanja sa stresom je MEDITACIJA. Cilj je meditativnih procesa umiriti um. U takvom stanju osoba postaje svjesnija Božje prisutnosti i spremnija je za duboka religiozna iskustva. Duboka religiozna iskustva vode do razvoja ličnosti i zdrave religioznosti, što u konačnici dovodi do boljeg suočavanja sa stresom. Provedeno je više od 500 znanstvenih studija na više od 200 nezavisnih instituta i univerziteta, te je više od 100 vodećih znanstvenih časopisa dokumentiralo kako je meditacija tehnika koja ima izuzetno velik broj pozitivnih utjecaja na fiziološku, psihološku, kao i na sociološku i ekološku sferu života.
Koji su pozitivni učinci meditacije?
1. odmor- nakon dobro obavljene meditacije čovjek se osjeća odmornim i sposobnijim za rad. Ne trebamo se bojati da je vrijeme provedeno u meditaciji izgubljeno vrijeme jer se nakon toga može u kraće vrijeme napraviti više i bolje.
2. nutarnje oslobođenje- u stanju mirovanja pri meditaciji podsvjesni sadržaji probijaju prag svijesti i ulaze u svijest. U mirnim trenutcima meditacije čovjek je sposoban suočiti se i s onim sadržajima koje izbjegava.
3. pokretanje kreativnih snaga- istinski originalne ideje rađaju se u podsvijesti i probijaju se u svijest kao već dovršene inspiracije. Miran susret s vlastitim dubinama je ono što moj osobni rast vodi naprijed.
4. pojačana senzibilnost- u meditaciji čovjek postaje osjetljiviji za nijanse. „ Meditacija je čekanje. Ovo čekanje oblikuje moju osobnost. Ako sam spreman čekati postat ću drugačiji. Molitva čini čovjeka pažljivim, kontemplativnim…“
(P. van Breemen)