Svibanj je Marijin mjesec pa joj iz dubine srca pjevamo kao Kraljici svibnja, a danas s radošću slavimo Mariju pomoćnicu kršćana. Sveti Ivan Zlatousti prvi je 345. Mariju nazvao tim imenom. I u Lauretanskim litanijama zazivamo ju kao Pomoćnicu kršćana. Taj zaziv je uvršten u litanije poslije pobjede kršćanske vojske nad Turcima 7. listopada 1571., u bitki kod Lepanta. Tada su Turci bili nadmoćniji brojem lađa i vojnika, ali kršćani su se zavjetovali Mariji i uspjeli pobijediti. Poslije te bitke uveden je blagdan Marije Pobjednice ili Kraljice Presvete Krunice. Godine 1683. Turci su bili na pragu zauzimanja Beča, ali su kršćani pod vodstvom velikog poljskog kralja Jana Sobjeskoga pobijedili nadmoćnijeg neprijatelja. Na stijegu su imali Marijin lik i geslo: „Naprijed, Bog i Marija su naša zaštita“. U čast te pobjede ustanovljen je blagdan Imena Marijina, 12. rujna. Francuski vladar Napoleon Bonaparte bio je strah i trepet Europe, a naročiti trn u oku bili su mu Petrovi nasljednici. Osamdesetgodišnjeg papu Pija VI., koji ga je izopćio iz Crkve, bacio je u tamnicu, u kojoj je ostao sve do svoje smrti u francuskom gradu Valenceu, 1799. Zatvorio je 1808. i papu Pija VII., koji se nalazio u njegovom zarobljeništvu 6 godina i mogao se vratiti iz Savone (Ligurija) u Rim tek na današnji dan, 24. svibnja 1814, nakon Napoleonova poraza kod Leipziga. Putem je u znak zahvalnosti posjetio mnoga Marijina svetišta, a posvuda su ga dobrodošlicom dočekivali razdragani vjernici. Papa se uzdao u Marijinu pomoć pa Pomoćnicu kršćana slavimo za uspomenu na svečani povratak Pija VII. iz sužanjstva.
Naročiti doprinos širenju pobožnosti Marije Pomoćnice dali su salezijanci, Družba svetog Franje Saleškog, koju je utemeljio sveti Ivan Bosco i koja s velikim uspjehom i žarom djeluje i u hrvatskim krajevima. Veliki Don Bosco svoju je družbu posvetio Mariji Pomoćnici, a prva vjernička udruga Marije Pomoćnice osnovana je u Torinu 1868., s ciljem i željom promicanja autentičnog kršćanskog života po Marijinu primjeru i zagovoru. Marija Pomoćnica zaštitnica je Australije, Novog Zelanda, New Yorka te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Knežija, Ivanec Bistranski kod Zaprešića, Sotin kod Vukovara, Donji Emovci kod Požege, Strahoninec, Selište Drežničko kod Rakovice, Rijeka-Banderovo, Veprinac kod Opatije, Split-Kman, Orebić na Pelješcu, Globarica kod Žepča, Klobuk kod Ljubuškog, Muo kod Kotora, Morović kod Šida).
Preuzeto sa: http://zupajastrebarsko.hr/