Sveti Barnaba

Današnji sveti zaštitnik je Barnaba, apostol i mučenik iz I. stoljeća. Pravim imenom Josip, levit, učeni helenist s Cipra, prihvatio je kršćanstvo nakon Kristove smrti i pripadao sedamdesetorici prvih Kristovih učenika. O njemu sveti Luka u Djelima apostolskim piše: „Bijaše on dobar čovjek, pun Duha Svetoga i vjere“ (Dj 11,24). Prodao je svoju zemlju i taj novac donio Petru za potrebe prve kršćanske zajednice. Apostoli su ga nazvali Barnabom. Dok su drugi bili puni straha, on je Pavlu prvi povjerovao da je obraćen i da nije više progonitelj kršćana te ga je doveo apostolima. Osnivač kršćanske općine u Antiohiji, prema Djelima apostolskim bio je suradnik svetog Pavla i pratilac na njegovu prvom putovanju do Cipra i Male Azije. Jedan je od glavnih promicatelja univerzalizma kršćanstva i s Pavlom je prvi počeo probijati granice judaizma. Poslije se razišao s Pavlom zbog Pavlovog neslaganja s njegovim nećakom, evanđelistom Ivanom Markom. S Markom je uspješno djelovao na Cipru i  samostalno propovijedao evanđelje u helenističkim krugovima.
Prema kasnijim legendama djelovao je u Rimu, gdje je krstio Klementa, kasnijeg papu, te u Milanu i Bergamu. Bio je visok i lijep čovjek, pa su ga, nakon čudesa koja je učinio u Listri, proglasili bogom Jupiterom i htjeli mu prinositi žrtve. Kamenovan je i spaljen oko godine 61. u Salamini, na istočnoj obali Cipra. Tamo mu je 478. pronađeno tijelo, s rukopisom Matejeva evanđelja na prsima. S tim evanđeljem on je propovijedao i liječio bolesne. Zazivaju ga kod oluja s tučom, a zaštitnik je Cipra, Antiohije, mirotvoraca te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Vižinada u Istri, Čelikovići kod Sibinja, Vrhovina kod Garčina).