Sveti Valentin iz Ternija podnio je mučeništvo za Krista u drugoj polovici III. stoljeća, u doba najžešćih progona kršćana u Rimskom carstvu. Tom svecu posvećeni su brojni bočni oltari u mnogim crkvama u Hrvatskoj, poneke kapelice i crkve. Štuju ga i zazivaju kao zaštitnika bolesnika i zagovaratelja čudesnih ozdravljenja.
Zbunjujuće je što se taj svetac tako puno štuje, a tako je malo povijesnih činjenica o njegovu životu. U tome se štovanju očito krije nadnaravni čimbenik. Osim povijesnih kriterija možda postoje i neki drugi kriteriji. Jedan bi od njih mogao biti «sensus fidelium» – kršćanski osjećaj Božjega naroda. Taj nam kod sv. Valentina može biti mjerodavan jer drugi – povijesni – sve stavlja pod upitnik.
Ali postoji i legenda…
U III. je stoljeću na vlasti bio car Claudius II., koji je zaključio da su neoženjeni muškarci puno bolji vojnici od onih koji imaju supruge i djecu. Stoga je car zabranio da se mladi muškarci žene.
Ovu su odluku poštivali svi svećenici, ali Valentin se nije s time slagao te je potajno nastavio vršiti tajne obrede vjenčanja za mlade ljude. Kada je car otkrio što je Valentin činio, naredio je da ga se pogubi. Dogodilo se to 14. veljače. Nedugo nakon njegove smrti proglašen je svecem, a papa Gelasius je godine 496. proglasio 14. veljaču danom sv. Valentina, zaštitnika zaljubljenih.
Prema jednoj legendi, Valentin je bio taj koji je poslao prvu valentinsku poruku. Naime, legenda kaže da se Valentin u vrijeme kada je bio u zatvoru zaljubio u mladu djevojku koja ga je posjećivala, a koja je možda bila kćer jednog tamničara. Valentin je navodno prije svoje smrti toj djevojci napisao pismo koje je potpisao “od tvoga Valentina”, što je izraz koji se danas često upisuje na valentinske čestitke.
Danas Valentinovo nije samo dan zaljubljenih, to je i dan ljubavi i poštovanja prema nama dragim osobama. Uobičajeno je tim osobama pažnju i ljubav pokazati darivanjem cvijeća, slatkiša i čestitki.
Diana, zsa.podvinje.org